{"id":1249,"date":"2010-02-20T19:32:00","date_gmt":"2010-02-20T18:32:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zdravstvena.info\/vsznj\/?p=1249"},"modified":"2010-05-08T21:06:08","modified_gmt":"2010-05-08T20:06:08","slug":"interna-medicina-2010","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.zdravstvena.info\/vsznj\/interna-medicina-2010\/","title":{"rendered":"Interna medicina 2010"},"content":{"rendered":"<p><strong><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"attachment wp-att-1250 alignleft\" src=\"http:\/\/www.zdravstvena.info\/vsznj\/wp-content\/uploads\/2010\/02\/holecistitis.jpg\" alt=\"holecistitis\" width=\"203\" height=\"249\" \/>1. Ledvi\u010dni kamni<\/strong><\/p>\n<p>-bolnik se mora dosti gibati<\/p>\n<p>-piti veliko teko\u010dine<\/p>\n<p>-mo\u010dne bole\u010dine<\/p>\n<p><strong> <\/strong><\/p>\n<p><strong><br \/>\n<\/strong><\/p>\n<p><strong>2. Vnetje \u017eol\u010dnika &#8211; holecistitis<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8211;<\/strong>hitro huj\u0161anje<\/p>\n<p>-premalo gibanja<\/p>\n<p>-pankreatitis<\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p><strong>3. Najpogostej\u0161a hipertenzija<\/strong><\/p>\n<p>-primarna ali esencialna(neznanega vzroka)<\/p>\n<p><strong>4. Kaj gledamo z UZ srca<\/strong><\/p>\n<p><strong>(<\/strong>velikost,zgradbo,obliko,)<\/p>\n<p>-zadebelitev levostranskih predvorov<\/p>\n<p>-delovanje zaklopk<\/p>\n<p>-izliv<\/p>\n<p><strong>5. Ultrazvok se uporablja<\/strong><\/p>\n<p>-pregledu nose\u010dnic<\/p>\n<p>-Uporabljajo ga rentgenologi\u00a0 NE VEM- VPR. KAJ JE ULTRAZVOK<\/p>\n<p>&#8211; internisti<strong> <\/strong><\/p>\n<p><strong> <\/strong><\/p>\n<p><strong>6. Biuret<\/strong><\/p>\n<p>-kvantitativno dolo\u010danje beljakovin v urinu<\/p>\n<p><strong>7. Klirens<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8211;<\/strong>bolj natan\u010den od dolo\u010danja kreatenina v krvi<\/p>\n<p>-da nam podatek funkcije ledvic<\/p>\n<p><strong>8. Sladkorna bolezen-vrste<\/strong><\/p>\n<p>-tip 1<\/p>\n<p>-tip 2<\/p>\n<p>-nose\u010dnostna SB(gestacijski diabetes)<\/p>\n<p>-druge SB (geneti\u010dne okvare celic,,..)<\/p>\n<p><strong>9. Sladkorna bolezen<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8211;<\/strong>na te\u0161\u010de nad 7,0 mmol\/l<strong> <\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8211;<\/strong>diagnoza je sigurna \u010de je KS kadarkoli nad 11,1<\/p>\n<p>-glu.v OGTT po 120<sup>min<\/sup> nad 11,1 mmol\/l<\/p>\n<p><strong>10. Kroni\u010dna obolenja pri SB<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8211;<\/strong>nevropatija<\/p>\n<p>-nefropatija<\/p>\n<p>-retinopatija<\/p>\n<p>-diabeti\u010dno stopalo<\/p>\n<p><strong>11. Katera so zdravila za SB<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8211;<\/strong>meglintinidi (hitro in kratko delujo\u010de tbl.)<\/p>\n<p>-bigvanidi<\/p>\n<p>-sulfonil se\u010dnine<\/p>\n<p>-tiazolidindioni<\/p>\n<p>-akarboza<\/p>\n<p>-glipizid XL,MR<\/p>\n<p><strong>12. Kako se prvi\u010d meri RR<\/strong><\/p>\n<p>-merimo na obeh rokah<\/p>\n<p>-udobno sedi vsaj 15<sup>min<\/sup><\/p>\n<p>-man\u0161eta mora biti 2-3cm nad kubitalno kotanjo<\/p>\n<p>-man\u0161eta mora biti \u0161iroka 12-15 cm<\/p>\n<p><strong>13. Kako merimo EKG<\/strong><\/p>\n<p>-dober kontakt elektrod s ko\u017eo<\/p>\n<p>&#8211; umeritev EKG<\/p>\n<p>-5-10<sup>min<\/sup>spro\u0161\u010danja umiritve<\/p>\n<p><strong>14. Avtotransfuzija<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8211;<\/strong>pacientu nadome\u0161\u010damo kri z njegovo krvjo<\/p>\n<p><strong>15. Najpogostej\u0161a anemija<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8211;<\/strong>sideropeni\u010dna (pomanjkanje \u017eeleza)<\/p>\n<p><strong>16.Akromegalija-gigantizem<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8211;<\/strong>pove\u010dano izlo\u010danje STH<\/p>\n<p><strong>17. Sedementacija eritrocitov pri raku<\/strong><\/p>\n<p>&#8211;\u00a0 35-45 mm\/l h<\/p>\n<p><strong>18. Preiskave pri despepsiji<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8211;<\/strong>EUZ,endoskopski ultrazvok<\/p>\n<p><strong>19. Zakaj pride do vnetja mehurja<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8211;<\/strong>ascendentnega \u0161irjenja patogenih klicev<\/p>\n<p><!-- wp_ad_camp_1 --><\/p>\n<p>-descendentnega vnetja preko ledvic in uretre(((((<\/p>\n<p>-limfni poti iz vnetih \u017eari\u0161\u010d (prostata,\u010drevo,..)<\/p>\n<p><strong>20. Kontraindikacije za endoskopije<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8211;<\/strong>perforacija<\/p>\n<p>-akutni divertikulitis<\/p>\n<p>-masivna krvavitev<\/p>\n<p><strong>21. Najpogostej\u0161e komplikacije pri endoskopiji<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8211;<\/strong>respiratorni arest<\/p>\n<p>-bronhialni spazem<\/p>\n<p>-krvavitve na mestu biopsije<\/p>\n<p>-retrofaringialni hematom<\/p>\n<p><strong>22. Osteoporoza \u2013meritve z DEX kostne gostote<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8211;\u00a0 -2,5<\/strong><\/p>\n<p><strong> <\/strong><\/p>\n<p><strong>23. Kako dokazujemo protin<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8211;<\/strong>sinovijalno teko\u010dino<\/p>\n<p>-z polarizacijskim mikroskopom<\/p>\n<p><strong>24. KOPB je pogosta kombinacija<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8211;<\/strong>bronhitisa + emfizema<\/p>\n<p><strong>25. Pri katerih obolenjih pride do obstrukcije dihal<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8211;<\/strong>KOPB<\/p>\n<p>-astma\u00a0 A\u00a0 VSE<\/p>\n<p>-bronhitis<\/p>\n<p><strong>26. Hipofizni tumorji<\/strong><\/p>\n<p>-meningeomi<\/p>\n<p>-kraniofaringeomi<\/p>\n<p>-adenomi<\/p>\n<p><strong>27. Kak\u0161ni so eritrociti pri pomankanju Fe<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8211;<\/strong>majhni<\/p>\n<p><strong>28. Sr\u010dno popu\u0161\u010danje<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8211;<\/strong>dispneja v mirovanju<\/p>\n<p>-dispneja ob naporu<\/p>\n<p>-periferni edemi<\/p>\n<p>-plju\u010dni edemi<\/p>\n<p><strong>29. Ogro\u017eajo\u010da sr\u010dna motnja<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8211;<\/strong>ventrikularna fibrilacija<\/p>\n<p>-ventrikularna tahikardija<\/p>\n<p><strong>30. Koronarografija<\/strong><\/p>\n<p>-slikanje koronarnih arterij<\/p>\n<p>-dilatacija \u017eil nadaljni postopek<\/p>\n<p><strong>31. Kaj sledi rektalnemu pregledu<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8211;<\/strong>hematest<\/p>\n<p>-dolo\u010ditev tumorskih markerjev<\/p>\n<p>-kolonoskopija<\/p>\n<p><strong>32. Kaj izlo\u010dajo nadledvi\u010dne \u017eleze<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8211;<\/strong>glikokortikuide<\/p>\n<p><strong>33. Dejavniki tveganja za arteriosklerozo<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8211;<\/strong>povi\u0161an krvni tlak<\/p>\n<p>-kajenje<\/p>\n<p>-lipidi,alkohol,kava<\/p>\n<p><strong>34. Feokromocitom znaki<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8211;<\/strong>glavobol<\/p>\n<p>-palpitacije<\/p>\n<p>-bledica<\/p>\n<p>-potenje<\/p>\n<p>-povi\u0161an RR<\/p>\n<p><strong>35. Glavni razlog za KOPB<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8211;<\/strong>kajenje 80-90%<\/p>\n<p><strong>36. Indeks debelosti<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8211;<\/strong>nad 25\u00a0 prekomerni telesni te\u017ei<\/p>\n<p><strong>&#8211;<\/strong>nad 30 govorimo o pravi debelosti<\/p>\n<p><strong>37. Nefroti\u010dni sindrom<\/strong><\/p>\n<p>-proteinurija nad 3g na dan<\/p>\n<p>-obi\u010dajno ni prisotna hiperlipidemija<\/p>\n<p>-zna\u010dilne so spremembe v elektroforezi<\/p>\n<p>serumskih beljakovin<\/p>\n<p><strong>38. Osteoartritis<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8211;<\/strong>degenerativne spremembe,<\/p>\n<p>&#8211; kroni\u010dna,<\/p>\n<p>&#8211; nesistemska, NEVNETNA,NESIMETRI\u010cNA<\/p>\n<p><strong>40. Hemodializa<br \/>\n<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8211;<\/strong>najpomembnej\u0161a je dieta<\/p>\n<p><strong>41. Kako pogosta je dispepsija<\/strong><\/p>\n<p>Vsaj enkrat v \u017eivljenju jo ima 40-60%<\/p>\n<p><strong>42. Kako ugotavljamo poliomiozitis<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8211;<\/strong>laboratorijska protitelesa ANA,<\/p>\n<p>-EMG<\/p>\n<p>-MR<\/p>\n<p>-biopsija ko\u017ee in mi\u0161ic<\/p>\n<p><strong>43. Kako ugotavljamo sklerodermatitis<\/strong><\/p>\n<p>-klini\u010dna slika<\/p>\n<p>-anamneza<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>1. Ledvi\u010dni kamni -bolnik se mora dosti gibati -piti veliko teko\u010dine -mo\u010dne bole\u010dine 2. Vnetje \u017eol\u010dnika &#8211; holecistitis &#8211;hitro huj\u0161anje -premalo gibanja -pankreatitis<\/p>\n","protected":false},"author":336,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1461],"tags":[3678,1485,1486],"class_list":["post-1249","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-3-letnik-interna-medicina","tag-3-letnik-interna-medicina","tag-interna-medicina","tag-vprasanja-in-odgovori-interna-medicina"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.zdravstvena.info\/vsznj\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1249","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.zdravstvena.info\/vsznj\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.zdravstvena.info\/vsznj\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.zdravstvena.info\/vsznj\/wp-json\/wp\/v2\/users\/336"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.zdravstvena.info\/vsznj\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1249"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.zdravstvena.info\/vsznj\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1249\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.zdravstvena.info\/vsznj\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1249"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.zdravstvena.info\/vsznj\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1249"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.zdravstvena.info\/vsznj\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1249"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}